Svatko od nas ima standarde po kojima procjenjuje druge ljude. Ja imam više njih no pri prvom susretu jedna od najvažnijih stvari mi je, osim onoga feelinga ili ako hoćete tako intuitivnog uvida, stisak ruke. Tako su me neki, na prvi pogled, mlitavci ugodno iznenadili čvrstim stiskom ruke dok su mi neki naizgled konkretni i otvoreni ljudi mlako stisnuli ruku i bez obzira na sve druge detalje, ostavili na mene ne baš dobar dojam. Rukovanje kao takvo ima zanimljivu povijest i nastalo je i posve praktičnih razloga – ako ste nekom dali ruku niste je mogli upotrijebiti za nešto drugo – na primjer za to ga udarite šakom. Običaj rukovanja se zadržao sve do dana današnjeg kao sastavni dio pozdravljanja i znak poštovanja.
Astrološki ekvivalent rukovanja je negdje na osi znakova Ovna i Vage po mom mišljenju. Ovna, zato što bi on vrlo rado da riješi nesuglasice u ruku uzeo mač, batinu ili neko slično pomagalo da protivniku pokaže tko je doista u pravu i Vage zato što je ona ipak razboritija od Ovna pa joj je jasno kako rukovanjem i pregovaranjem može puno više toga postići nego mačem. Nije slučajno što je Ares, grčki bog rata, kojeg povezujemo sa znakom Ovna u svojim bitkama često bio gubitnik dok je Atena, boginja pravde koja je mitološki lik povezan s Vagom, bila boginja pobjede i to uglavnom zato što je znala pregovarati i taktizirati. U svakom slučaju, ova dva znaka dijele os koju zovemo osi ravnopravnih odnosa i na kojoj puno toga možemo naučiti o međuljudskim interakcijama na svim razinama – kako o onoj svjesnoj tako i o onoj instinktivnoj, agresivnoj ili pomirljivoj, izravnoj i taktičnoj… Ipak, koliko god da je Vaga mudra i majstor socijalnih vještina, stisak ruke jednog Ovna često daje puno više informacija nego desetine izrečenih blagoglagoljivih rečenica.
Rukama kao dijelom tijela vlada Merkur, neutralni planet, vladar znaka Blizanaca i znaka Djevice. Ovo su dva čovjekolika ili ljudska znaka i kao što nas artikulirani govor i pisanje razlikuje od životinja tako nas od životinja razlikuju i ruke. Ruke pomoću kojih možemo obavljati složene radnje, ruke pomoću kojih se možemo rukovati. Možemo pružiti ruku pomirenja, ruku spasa, kažu da ruka ruku mije. A stisak ruke odaje ponekad više nego što bismo htjeli reći, barem što se mene tiče.
Kako sve više tonemo u krizu, nezadovoljstvo oko nas raste. I ne, nitko od nas se ne pokreće i zapravo ništa konkretno ne poduzima kako bismo nešto promijenili. Lakše je, kao i uvijek, negdje mrmljati protiv svega i svih u svom kutu i uglavnom očekivati kako će spas doći s neba, od neke više sile, od Boga ili u što god već da vjerujemo. Naravno da nije lako pokrenuti bilo kako konstruktivnu promjenu kada je sustav (barem se meni tako čini) napravljen tako da zapinjemo na svakom koraku, da nam komplicira život i svakodnevicu, uglavnom da gubimo energiju na nevažnim stvarima, a onda je nemamo za ono što je važno. No svaka promjena, koliko god se ona nemoguća činila, započinje u nama samima, kreće od nas samih. Ako nismo spremni promijeniti sebe, neće se promijeniti ni svijet oko nas. Naravno, znam da ovo djeluje utopistički no zapravo kako to razmišljamo kada čekamo da se nešto valjda samo od sebe promijeni? Je li to imalo realno? Ili smo mi koji se volimo nazivati ciničnim realista zapravo osobe duboko u svijetu mašte koji očekujemo da se kao u nekoj bajci pojavi princ ili princeza koji će promijeniti sve samo jednim poljupcem? Kako god, život nije bajka.
Astrološki, čini mi se kako smo zapeli negdje na osi između Djevica i Ribe. Dakle, s jedne strane, analitična, realna Djevica koja unatoč svemu, svoje obaveze nastoji odraditi na vrijeme i najbolje što može. Djevica kojoj su njezine uobičajene navike na prvom mjestu i koja ne trpi ispadanje iz svog ustaljenog ritma. Je, Djevica jako dobro zna kako bi savršen svijet izgledao i kako bi sve perfektno moglo funkcionirati. Ali uglavnom ne funkcionira pa se ona uglavnom zadržava na planiranjima i malo toga privodi realizaciji. Djevica, sa svojom šumom detalja (naravno mi ostali se u toj šumi ne možemo snaći) asocira me na naš sustav koji je kompliciran do krajnjih granica pa se naravno u njemu i o njemu da super filozofirati, u teoriji sve izgleda super, ali u praksi uvijek neka sitnica šteka pa se zato bolje niti ne krenuti u realizaciju. Za Djevicu vrijedi ona da puno analize vodi do paralize, a puno analize vodi i do ne baš veselog zaključka da se zapravo ništa i ne može promijeniti, da se sve uvijek vrti u dobro poznatom krugu i tako dalje i tako dalje.
Nasuprot Djevice su Ribe s glavom (ponekad i s ostalim dijelovima tijela) pomalo u oblacima. Ribe vjeruju kako je sve moguće pa čak i hodati po vodi, pomicati stijene vjerom, ljubavlju promijeniti svijet. Ribe u sebi imaju iskustva svih prethodnih znakova zodijaka iako o tome mudro šute, baš poput riba. Ribe na prvo mjestu stavljaju dobrobit drugih, spremne su žrtvovati se za više ciljeve, prepustiti se struji života. Ipak, negdje duboko u sebi očekuju da će se i svemir pobrinuti da one dobiju ono što im treba. Pa su na to spremne i čekati, ponekad i do vječnosti. A same pri tome ništa ne poduzeti. Ne kažem da u tome nema neke mudrosti, ali nije život samo čekanje, on je i poduzimanje. I Ribe i Djevica često imaju očekivanja od drugih ljudi (nije ni čudo obzirom koliko su spremne uložiti u druge) ili od života općenito, a da same zapravo jasno i glasno ne kažu što bi htjele ili preuzele inicijativu u svoje ruke i postale same pokretači promjena. Zato mi se čini da smo mi zapeli tu negdje na osi Djevica-Riba. Ako se dotaknemo podjela tradicionalne astrologije, Hrvatska bi spadala u znak Djevice. Nije da je ni sa suvremenim horoskopom nešto bolje prošla jer je rođenje nove hrvatske države bilo u astrološkom znaku Raka. Pa možda i negdje dođemo krećući se tempom dva unazad, jedan naprijed.
Što znači uzeti stvar u svoje ruke i doista krenuti novim putem, uči nas znak Ovna. Njemu je jasno da nema ni na što i na koga čekati već da je puno toga u njegovim vlastitim rukama. Da sreća prati one koji su hrabri i koji se usude pokušati. Sva sreća da ima tvrdu glavu kojom je probio mnoge barijere što u sebi što oko sebe. Ne očekuje da će drugi nešto napraviti za njega i ne računa da će se dogoditi čudo, on je taj koji će učiniti da se čudo desi. U mnogočemu počinje od sebe. Da, možda se čini sebično i egocentrično, ali kako ćete promijeniti svijet ako niste spremni promijeniti sebe? Kako očekivati od drugih da se mijenjaju ako ste vi uvijek jedni te isti? Zapravo, Ovan se i ne bavi drugima i uopće ga ne zanima gdje su oni i što rade. Dok bi čekao da se oni pokrenuo ne bi ostvario niti jedan od svojih planova. A njih uvijek ima napretek. A svi mi možemo pronalaziti razloge zašto nešto nismo učinili dok mu gledamo u leđa. I neka nam je. Tako nam valjda i treba. Valjda nam je lakše samosažaljevati se nego nešto napraviti da promijenimo ono čime smo nezadovoljni. Nego da se vratim da naslov koji kaže da Bog pomaže onima koji si sami pomognu. Na tom tragu funkcionira znak Ovna koji nije bez razloga prvi susjed znaka Riba, a upravo ova dva znaka objedinjivaju ovu poslovicu.
Bile jednom dvije prijateljice. Jedna je bila rođena u znaku Raka, druga u znaku Ovna. I jednoj i drugoj podznak je bio u zračnom znaku, njihove astrološke karte bile su međusobno usklađene. Zato su i bile toliko godina prijateljice. I onda su se jednog dana našle pred sličnim izazovom – našle su se na meti napada svoje okoline. I obje su se povukle. Ovnica je jasno i glasno rekla svima što je mislila i okrenula se na peti. Račica, naravno, nije bila tako otvorena, namjestila je tužno lice, promrmljala nešto o tome kako je nitko ne voli sebi u bradu, teško uzdahnula i polako otišla (nadajući se da će netko zaustaviti). I jedna i druga su se jednako jadno osjećale. Vrijeme je prolazilo. Potom, Ovnica se vratila natrag s novim stavom, još jednom rekla svakom što ga ide i nastavila sa svojim životom kao da se ništa nije dogodilo. A Račica? Nije se vratila.
Danas želim pisati baš o tome. Razlikama u astrološkim pozicijama koje u određenim situacijama dođu do izražaja. Možda i onda kada najmanje očekujemo. Tako je to bilo i u ovom slučaju. Sunce u Ovnu se pokazalo u punom svom sjaju – u ovom vatrenom znaku ono je u svojoj najboljoj poziciji i izražava svoje ponajbolje osobine – hrabrost, srčanost, optimizam, prodornost i zdrav optimizam. Osoba sa Suncem u Ovnu rođeni je borac i vođa, ne odustaje, spremna je na svaki izazov. I bez obzira na poraze spremna je, bez zle krvi, kada se prašina slegne, opet početi ispočetka, oprostiti, ne zamjerati.
Netko sa Suncem u Raku nije takav. Ne zaboravimo, Sunce se nalazi u vodenom, lunarnom znaku. Voda gasi vatru Sunca i u znaku Raka Sunčevo svjetlo je tek odraz u ogledalu. I zato netko sa Suncem u Raku pamti. Dugo, predugo. Muči se sa svojim sjećanjima. Uzdiše. Zamišlja osvetu. Ne osvećuje se. U novim iskustvima vidi prošlost. Neprestano se vraća natrag. Ništa ne može biti kao prije, rane postaju ožiljci, ali za nekog sa Suncem u znaku Raka i to je dovoljno za sjećanje. I zato se Račica nije vratila natrag. Uvukla se u svoj oklop. A možda više i nije tamo? Tko će ga znati.
Astrodrom 